Swiv nou:
Rele nou: +(509) 47418581

Jean Léopold Dominique: Vwa Libète ak Konsyans Ayisyen

Jean Léopold Dominique

Jean Léopold Dominique, fèt 30 jiyè 1930 nan Pòtoprens, se te yon agronòm ki vin chwazi jounalis kòm misyon lavi li. Li te konprann ke pawòl gen pouvwa pou chanje sosyete, e se konsa li te mete konesans li ak kouraj li nan sèvis pèp ayisyen. Dominique pa t sèlman yon jounalis; li te yon vizyonè ki te wè radyo kòm pon ant elit ak mas yo, ant verite ak manti, ant espwa ak pè.

Pakou li nan Radyo an Ayiti
- Fondatè Radyo Haïti-Inter: Dominique te youn nan premye moun ki te itilize kreyòl nan radyo, yon chwa ki te kraze baryè ant medya ak majorite popilasyon an.
- Li te fè radyo tounen yon espas kote peyizan, ouvriye, ak sitwayen òdinè te ka tande vwa yo reprezante.
- Malgre menas ak egzil, li te toujou retounen Ayiti pou kontinye misyon li.

Angajman pou Demokrasi ak Libète Lapawòl
- Jean Dominique te yon pionye nan batay kont diktati Duvalier yo, li te sèvi ak radyo kòm zam pou denonse abi pouvwa ak koripsyon.
- Li te defann prensip ke san libète lapawòl pa gen demokrasi.
- Angajman li te koute l egzil plizyè fwa, men li pa t janm abandone peyi li.

Jean Léopold Dominique

Pwofesyonalism li
- Dominique te konbine rigè jounalis pwofesyonèl ak sansiblite yon pedagòg.
- Li te respekte verite, verifye sous li yo, e li te refize fè konpwomi ak manti.
- Travay li te enspire jenerasyon jounalis ki vin apre li, ki wè nan li yon modèl entegrite ak kouraj.

Jean Dominique kòm Modèl Sitwayen
- Li te montre ke yon sitwayen kapab sèvi ak talan li pou chanje peyi li.
- Jean Dominique se egzanp yon moun ki mete enterè kolektif anvan enterè pèsonèl.
- Si nou ta suiv modèl li, nou ta bati yon Ayiti kote verite, jistis, ak respè pou moun vin baz devlopman.

Asasina li
Malerezman, Jean Léopold Dominique te asasinen 3 avril 2000 devan lokal Radyo Haïti-Inter pandan li t ap antre nan travay li. Li te gen 69 an. Asasina sa a te yon koup devastatè pou libète lapawòl ak demokrasi an Ayiti, e jiska jounen jodi a, jistis pa janm fèt pou krim sa a. Lanmò li vin tounen yon senbòl doulè, men tou yon apèl pou nou kontinye batay li te kòmanse pou yon peyi kote verite pa ka touye ak bal .

Konklizyon
Jean Léopold Dominique kite dèyè yon eritaj ki depase jounalis. Li se yon modèl sitwayen angaje ki t e sèvi ak pawòl pou leve konsyans nasyonal. Lanmò li pa t ka touye mesaj li: ke Ayiti bezwen sitwayen ki gen kouraj pou defann verite, ki kwè nan demokrasi, e ki pare pou fè sakrifis pou peyi yo

Refleksyon pou nou menm ayisyen jodi a: èske n ap kontinye kite manti ak divizyon gide nou, oswa n ap chwazi vwa verite ak angajman pou chanjman reyèl? Dominique ban nou egzanp la; se pou nou pran responsabilite nou pou devlope Ayiti.

Logo PAKONA
Redaksyon : Faudener Gerbier, 5 fevriye 2026
© 2025 Pati Konsèvatè Nasyonal